Pala tui jalan VietGap urang nong pablei ka drak pasa biak rilo 

Urak ni, sang ong Nguyễn Trí Dũng, urang nong di xã Nhị Bình, huyện Châu Thành jang yau rilo rahra daok pak ni, dok thar var paik mek njam bilan Tết. Labaih 15 thun tapa, sang ong pala 4,5 công njam diếp cá ala takai hamu.  Thun blaoh, tui tukvak yaom njam trun tagok, min kein laba kinh tế biak glong. Yaok công taneh pala njam diếp cá laba hu labaih 40 triệu đồng, glong jang rilo dut song pala padai.

Xã Nhị Bình hu 160 ha njam patam rilo meng lac njam diếp cá. Ni lac janih njam mbuan pala, phun jien takik, paik mek samar song lagaih haong bhum taneh ni. Phun njam diếp cá hu pala di bhum taneh Nhị Bình meng labaih 20 thun ni mai, salih ka phun padai  kein laba kinh tế oh glong. Meng dom puluh boh sang pala njam, tal urak ni tong abih dom palei gah merong  jalan roya ka 1 di pak ni  hu pala njam diếp cá.  Pala njam  diếp cá  dok hu kein lagaih  lac yaok thun  paik meng  4-5 mbang, yaok  ha pala janih njam ni paik hu tal  20 tấn sa thun. Hadei di tuk cakak njam, urang nong oh pala veik bo gha njam nyu tamuh eng, praong tagok. Thun blaoh, tuk bilan thu, njam hu takik, yaom njam diếp cá tagok labaih  40 ribau  đồng sa kg; tuk njam hu rilo, yaom jeng labaih  5.000 đồng/sa kg. Ong Đào Văn Tư , sa urang pala 1,4 ha njam diếp cá di palei  Đông B, xã Nhị Bình, hu rai diuk ginup meda meng bruk ngak ni, brei thau :

"Njam chit atau lap jeng hu laba, jeng tani tanat, laba jang ngak padai meng  3-4 mbang. Pala njam brei iek glang, buh khak,  jru ginup  ye nyu siam, glaih hasit min 2 bilan lac cakak ye. Nyu chit di di abih lac 32 ribau  đồng/sa kg, hadei di nan  23  đồng/sa kg, vụ patui di nan yaom dom pluh ribau đồng/sa kg. Njam meng  7-8 ribau  đồng/sa kg lac hu laba ye”

Meda ndom lac tapa labaih  20 thun  salih janih phun pala, labaih  500 boh sang urang nong di xã Nhị Bình, huyện Châu Thành, tỉnh Tiền Giang pala njam diếp cá hu salih rai diuk. Rilo boh sang meng kan kathaot hu jeng ginup meda meng  pala njam hajao.Ong Nguyễn Văn Nhắc, Phó Chủ tịch UBND xã Nhị Bình daok brei thau lac:

"Kein laba  kinh tế di urang pala njam diếp ca dut song pala padai ye glong jang meng 5-6 mbang. Rai diuk patagok mblang taneh njam patam di  bhum 5 ấp gah merong jalan roya kayua taneh siam lagaih. Jak ba mik va peih prong taneh pala njam, takik pala dom janih phun karei yaom  kinh tế beir jang”.

Oh lac taeng  Nhị Bình, bo di huyện Châu Thành, tỉnh Tiền Giang dok rilo xã hu peih prong labaih  2.000 ha njam hajao ala takai hamu  yau: Phước Thạnh, Long Hưng, Long An,Thân Cửu Nghĩa, Tân Lý Đông… Meng thau pandar siam dom ilamu bahrau, khik hu siam lagaih, chất lượng glong nan ye urang pala njam hu yam tapa kan kandah, yam tagok ngak jeng kaya meda./.

Urang lang: Hanipha- 3/3