VOV4.Êđê - S^t hđeh sang hră, dôk gu\ amâo kpa\, jhưng mdho# amâo djo\ guôp ho\ng awan dhuan hđeh sang hră, gui kdô hră ktro\ đei, amâo bi knar dua nah amâo dah anôk hriăm amâo mnga] ngă kơ hđeh hriăm hră ku ko\ s^t dlăng hră, ]ih hră… ngă kơ phung hđeh ênưih mâo klei ruă kwiâo klang ro\ng. Khă sơnăn, kyua klei ruă mâo [rư\ [rư\, sui ngă phung am^ ama amâo thâo răng amâo đei mđing ôh leh anăn klei truh jhat jing hđeh truh kơ ruă kjham. Hlăm kdrê] hruê anei, drei hrăm mb^t tui hriăm kơ hdră gang mkhư\ ho\ng klei ruă kwiâo klang ro\ng kơ phung hđeh hriăm hră.

Hluê si ênoh ksiêm yap, ti Việt Nam klei kwiâo klang ro\ng mâo mơ\ng 15 – 25% klei rua\ kreh mâo ti phung hđeh hla\m gưl thu\n nao sang hra\ m’ar. Klei klei kwiâo klang ro\ng jing klei bi êdah mơ\ng klang ro\ng kwiâo sa t^ng, kwiâo klang ro\ng ti ana\p amâo dah kơ tluôn nga\ kơ asei mlei hđeh amâo mta\p mđơr, nga\ kơ hđeh mâo klei hê` lehana\n bi hro\ du\m hdra\ brua\ hla\m yang [uôn.

Tơdah kwiâo klang, klang kreh kwiâo t^ng điâo amâo dah t^ng hnua\ pia jing klei kwiâo klang ro\ng, bi tơdah kwiâo pha\ ana\p amâo dah pha\ tluôn pia jing gu ro\ng. Êngao ana\n, klei kwiâo klang ro\ng kbia\ hriê mơ\ng klei phung hđeh mâo du\m klei rua\ djo\ tuôm kơ klang ro\ng, asei mlei hđeh awa\t kyua [ia\ mjua\t ktang asei mlei, kjduôt kdj^ng amâo dah kbia\ hriê mơ\ng klei dôk, kgu\ kdơ\ng êbat hnưm đei.

Klei kwiâo klang ro\ng ti phung hđeh kbia\ hriê mơ\ng du\m mta klei snei: Dôk hria\m amâo djo\, dôk amâo kpa\, đih, ]uôn k’u\t, dôk kwiâo sa t^ng tơdah hria\m hra\ m’ar; dôk jhưng mdho# dlông amâo dah đu\t, amâo djo\ guôp ho\ng gưl thu\n, gui kdô ktro\ đei sa t^ng, sa nah mra, hria\m hra\ amâo dja\p klei mnga] nga\ kơ hđeh dla\ng mto\ ti hra\ ]ih êjai hria\m hra\...

Dôk amâo djo\ hdra\ êjai hria\m hra\ amâo djo\ kno\ng nga\ kwiâo klang ro\ng đui] ôh [ia\dah lo\ ba lu klei rua\ mka\n hla\m klang lehana\n hu^ sra\ng mma\t ala\. Tơdah [uh hđeh mâo du\m klei bi êdah mse\ si dua nah mra amâo bi knar, t^ng dlông t^ng đu\t, êdah klang mra ti ta]… sna\n brei am^ ama nao ata\t hđeh kơ phung nai aê mdrao ksiêm mka\ dla\ng kyua du\m klei kwiâo klang ro\ng djhul hu^ sra\ng đ^ jing klei rua\ kwiâo klang ro\ng ktro\ h^n.

Tơdah hđeh mâo klei rua\ kwiâo klang ro\ng ktro\, đah da hđeh sra\ng điêt kyua klang pê jing điêt, kp^ kboh, kso\. Kso\ pê jing điêt, bi hro\ ai bi êwa, hu^ sra\ng awa\t kso\, kboh, dleh bi êwa. Ti wưng klei rua\ đ^ nao kơ kjham h^n, sra\ng kp^ jih arua\t ariêng hla\m tian đa đa đ^ nao kơ ko\ dlô.

Klei kwiâo klang ro\ng nga\ bi mlih asei mlei, nga\ kơ hđeh dôk amâo lo\ kpa\, bi kpa\k klei hria\m hra\ m’ar, dla\ng hra\, ]ih hra\, klei hro\ klei thâo [uh, nga\ kơ ko\ dlô amâo mđing ôh, kyua ana\n sra\ng hma\i truh kơ boh tu\ klei hria\m hra\ m’ar. Hma\i truh kơ klei êrô êbat, hla\p lê`, mjua\t ktang asei mlei mơ\ng hđeh. Mb^t ana\n, hma\i truh kơ klei m^n  mơ\ng hđeh kyua asei mlei amâo mse\ ho\ng [^ng ga\p mka\n. Êngao ana\n, klei kwiâo klang ro\ng lo\ hma\i truh kơ kboh, kso\.

}ia\ng gang  mkhư\ klei kwiâo klang ro\ng ti phung hđeh, brei mâo klei bi hgu\m mơ\ng go\ sang lehana\n sang hra\:

• Rơ\ng dja\p mnơ\ng [ơ\ng tu\ ja\k (Mâo dja\p protein, vitamin, chất khoáng…) mđingkơ du\m mta mnơ\ng mâo lu canxi.
• Mđ^ ai ktang kơ hđeh ho\ng hdra\ breibi mjua\t ktang asei mlei nanao.
• Nai mtô lehana\n am^ ama mtô anak ]ô dôk hria\m hra\ djo\ hdra\. Amâo dôk sui ôh [ia\dah brei mâo mmông mdei, hla\p lê` êjai hria\m.
• Adu\ hria\m brei mâo dja\p klei mnga]. Anôk hria\m hra\ ti sang brei mnga] ta] lehana\n mâo dja\p klei mnga] mse\ mơh.
• Jhưng mdho#, jhưng ju\ ]ih brei mâo boh pro\ng djo\ guôp ho\ng gra\p gưl thu\n hđeh hria\m, gưl hria\m.
• Amâo gui kdô ktro\ đei ôh. Tơdah gui kdô nao sang hra\ brei gui kdô mâo klei gui ti dua nah mra.
• Mâo hdra\ ksiêm mka\ dla\ng klei suaih pral gra\p gưl kơ hđeh.

Klei rua\ kwiâo klang ro\ng tơdah hmao [uh sra\ng ênưih do\ng mdrao, bi tơdah lui sui sra\ng đ^ kơ kjham mmông ana\n sra\ng yua hdra\ bla] mdrao./.